Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila izvješće „World Energy Outlook 2026“

Trajanje dosad neviđenog šoka u svijetu energetike, povezanog sa sukobom na Bliskom istoku i poremećajima u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac, odredit će razmjere promjena

© Međunarodna agencija za energiju (IEA)

U izvješću „World Energy Outlook 2026“ razmatra se kako bi aktualna kriza u idućim godinama mogla preoblikovati energetski sektor, promijeniti političke sklonosti i percepciju rizika te utjecati na strukturu energenata i tehnologija kojima se zadovoljavaju brzo rastuće energetske potrebe diljem svijeta.

 

Dok se zemlje diljem svijeta suočavaju s najvećim šokom u opskrbi naftom u povijesti, uz niz drugih rizika, raspon mogućih scenarija budućnosti energetike sve je širi, navodi se u najnovijem izdanju izvješća Međunarodne agencije za energiju (IEA) „World Energy Outlook 2026“. Odluke koje vlade donesu kao odgovor na krizu oblikovat će globalni energetski sustav u godinama koje dolaze.

Izvješće „World Energy Outlook 2026“ (WEO-2026) oslanja se na najnovije podatke o svim energentima i tehnologijama te na detaljno modeliranje i analizu kako bi pružilo uvid u moguće razvojne putanje energetskog sektora u razdoblju iznimne neizvjesnosti. Objavljeno je u trenutku kad se posljedice sukoba na Bliskom istoku i poremećaja u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac osjećaju diljem svijeta, u širem kontekstu geopolitičkih napetosti, trgovinskih sukoba, sve većih klimatskih rizika, kibernetičkih napada i drugih zlonamjernih aktivnosti usmjerenih na energetsku infrastrukturu. Budući da su prilike u Hormuškom tjesnacu i široj regiji i dalje promjenjive, u izvješću se ističe kako će kriza iz 2026. vjerojatno ostaviti dugotrajne posljedice i učvrstiti energetsku sigurnost i cjenovnu pristupačnost kao vodeća načela pri donošenju odluka o energetici.

„Energetska sigurnost i energetska tranzicija nikad se nisu toliko međusobno podupirale“

„Kriza u Hormuškom tjesnacu snažno je uzdrmala sustav. Iako su energetski sektor i globalno gospodarstvo pokazali znatnu otpornost, posljedice će biti ozbiljnije što kriza dulje traje. Ne vidim uvjerljiv scenarij u kojem bi se svijet energetike vratio na stanje kakvo je bilo prije”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol. „Ovo izdanje izvješća World Energy Outlook promatra dalje od trenutačnih previranja i istražuje niz mogućih budućnosti energetike koje bi mogle proizaći iz današnjih poremećaja. Prikazujući više scenarija, od kojih nijedan nije prognoza, i analizu dosad neviđenog opsega, može poslužiti kao referentna točka dok zemlje razmatraju sljedeće korake. Ujedno ukazuje na teške kompromise s kojima se suočavaju. U nastojanju da povećaju energetsku sigurnost, zemlje moraju paziti da jednu ovisnost ne zamijene drugom. Ohrabrujuće je, međutim, što se energetska sigurnost i energetska tranzicija nikad nisu toliko međusobno podupirale.”

Kojim god putem svijet krenuo, rast prihoda i stanovništva povećat će potražnju za uslugama koje omogućuje energija, uključujući mobilnost, grijanje, hlađenje i računalnu snagu. Pritisak dodatno povećavaju rastuće globalne temperature. Izvješće donosi i upečatljiv podatak: prvi put u povijesti potrebe za energijom za hlađenje zgrada premašuju potrebe za njihovim grijanjem.

U takvim je okolnostima kriza u Hormuškom tjesnacu potaknula mnoge zemlje da preispitaju svoje energetske strategije kako bi smanjile ranjivost i poboljšale cjenovnu pristupačnost energije. Iako se odgovori pojedinih zemalja razlikuju, u izvješću WEO-2026 uočavaju se zajednički smjerovi: veća raznolikost izvora energije, trgovačkih pravaca, strukture energenata i lanaca opskrbe tehnologijom; veća sklonost domaćim izvorima energije te ubrzavanje elektrifikacije.

Smanjenje protoka nafte kroz Hormuški tjesnac do 2035.

Nastojanje da se izvori opskrbe diversificiraju moglo bi promijeniti i ustaljene obrasce trgovine energentima. U izvješću se navodi da bi, u slučaju dugotrajnog znatnog rizika za pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, ulaganja u nove zaobilazne naftovode, alternativne izvore opskrbe i mjere kojima bi se smanjila potražnja u zemljama uvoznicama mogla sniziti potreban protok nafte kroz tjesnac s 20 milijuna barela dnevno prije krize na 8,5 milijuna 2030. godine i manje od 2 milijuna 2035. godine. No čak bi i u tom krajnjem scenariju Bliski istok ostao najveći svjetski izvoznik nafte na međunarodna tržišta, što potvrđuje njegovu ključnu ulogu u globalnoj energetskoj sigurnosti.

„Najveću korist od usmjeravanja prema domaćim izvorima energije trebali bi imati obnovljivi izvori energije, predvođeni solarnom fotonaponskom energijom, te nuklearna energija, čija snažna uporaba raste u svim scenarijima iz izvješća. Mogle bi se više koristiti i energetska učinkovitost i biogoriva, a u nekim zemljama i domaći fosilni izvori. To se osobito odnosi na ugljen u Aziji, gdje mnoge zemlje uvoznice nafte i plina raspolažu znatnim domaćim zalihama ugljena, a zabrinutost za energetsku sigurnost mogla bi potaknuti vlade da se dulje oslanjaju na njega“, ističe se u izvješću.

Aktualna kriza ubrzava prelazak na širu uporabu električne energije u gospodarstvu

Od 2019. globalna potražnja za električnom energijom rasla je brže od svjetskog gospodarstva i dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom. Rast potiče sve veća uporaba elektromotora u industriji, kućanskih uređaja, klima-uređaja, električnih vozila, dizalica topline i podatkovnih centara. Prema izvješću, potražnja za električnom energijom do 2035. trebala bi rasti još brže, a njezin udio u konačnoj potrošnji energije u svim istraživačkim scenarijima približit će se 30 % na globalnoj razini. Nestabilne cijene energenata dodatno osnažuju strateške argumente za elektrifikaciju: u nekim zemljama pogođenima krizom znatno je porasla prodaja električnih tehnologija, uz povećanu trgovinu solarnim panelima i baterijama te nagli rast prodaje električnih vozila.

„Što dulje traje neizvjesnost oko trajanja i ishoda sukoba na Bliskom istoku, kao i njegovih posljedica za protok energenata kroz Hormuški tjesnac, to je vjerojatnije da će vlade početne sklonosti prema diversifikaciji, domaćim izvorima i elektrifikaciji pretočiti u trajne promjene politika. Ovogodišnje izdanje izvješća donosi novi scenarij koji istražuje kako bi takav razvoj mogao izgledati u usporedbi s glavnim scenarijima izvješća“, ističe se.

U izvješću WEO-2026 razmatra se i što bi se moglo dogoditi na tržištima nafte i prirodnog plina u slučaju jasnog završetka sukoba na Bliskom istoku. Takav bi razvoj vjerojatno pokrenuo suprotstavljene tržišne sile. Globalna ponuda nafte i prirodnog plina mogla bi se snažno oporaviti, osobito kad na tržište stigne odgođeni val opskrbe ukapljenim prirodnim plinom. To bi moglo stvoriti tržište povoljno za kupce nafte i plina i pritisnuti cijene prema dolje, čak i dok se zalihe obnavljaju. Istodobno bi strukturne promjene u potražnji, posebno brža elektrifikacija, mogle dodatno promijeniti izglede za oba energenta.

Prema izvješću, kriza će imati i druge znatne posljedice

Aktualna kriza prijeti poništavanjem nedavnog napretka u osiguravanju pristupa energiji, osobito u gospodarstvima u nastajanju i zemljama u razvoju. Pristup električnoj energiji i čistim načinima kuhanja ubrzano se poboljšavao 2025. godine, no više cijene energenata i nestašice u opskrbi 2026. mogle bi usporiti daljnji napredak. Iako će kriza vjerojatno ubrzati globalno uvođenje energetskih tehnologija s niskim emisijama, i dalje postoji velika razlika između scenarija utemeljenih na trenutačnim ili najavljenim politikama, prema kojima bi se temperature mogle povisiti za +2,5 °C do +2,9 °C, i putanje usklađene s ograničenjem zagrijavanja na +1,5 °C.

„Pritisci koje stvara aktualna kriza ne smiju zasjeniti odluke koje će oblikovati energetsku sigurnost, održivost i blagostanje u desetljećima koja dolaze”, izjavio je dr. Faith Birol. „Zemlje će slijediti različite putanje, ovisno o svojim resursima, okolnostima i prioritetima. No svima je u interesu izgraditi sigurniji, cjenovno pristupačniji i održiviji energetski sustav te učinkovito surađivati kako bi se taj cilj ostvario.”