Najveći gubici prouzročeni klimatskim i vremenskim nepogodama zabilježeni su tijekom posljednjih pet godina

Ekstremni vremenski i klimatski događaji uzrokuju sve veće gospodarske gubitke u EU-u. S obzirom na to da se očekuje kako će klimatske promjene dodatno pojačati ekstremne vremenske događaje, ti će gubici vjerojatno nastaviti rasti.

© PublicDomainPictures / Pixabay

Prema podacima koje je u ponedjeljak objavila Europska agencija za okoliš (EEA), od 1980. do 2025. godine ekstremni vremenski i klimatski događaji u Europskoj uniji prouzročili su gospodarske gubitke procijenjene na približno 920 milijardi eura. Gotovo trećina tog iznosa, odnosno više od 270 milijardi eura, odnosi se na posljednjih pet godina, kada je zabilježena najveća šteta otkad se podaci prate.

Tekuća godina već je obilježena velikim gubicima zbog ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. Oluje, toplinski valovi i suše snažno su pogodili europsko gospodarstvo, a godina još nije završila. Najnoviji pokazatelj EEA-e o gospodarskim gubicima uzrokovanima ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Europi pokazuje da su se gubici posljednjih godina znatno povećali: gotovo trećina svih gubitaka zabilježenih tijekom proteklih 45 godina nastala je između 2021. i 2025. godine.

Svi iznosi odnose se na izravne gospodarske gubitke, izražene u vrijednosti eura iz 2025. godine. Njima nisu obuhvaćeni neizravni gospodarski gubici, poput smanjenja produktivnosti i/ili bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao ni posljedice za okoliš i zdravlje ljudi.

Prva Europska procjena klimatskih rizika (European Climate Risk Assessment – EUCRA), objavljena u ožujku 2024. godine, pokazala je da se klimatski rizici ubrzano povećavaju te da njihovi međusobno povezani i lančani učinci mogu predstavljati sustavne izazove za cijela društva. Očekuje se daljnje jačanje ekstremnih događaja, dok se prilagodba klimatskim promjenama ne provodi dovoljno brzo. Primjerice, prema procjeni EUCRA-e, pri globalnom zatopljenju od +3 °C godišnji gubici u EU-u i Ujedinjenom Kraljevstvu mogli bi iznositi najmanje 175 milijardi eura.

Budući troškovi klimatskih nepogoda ovisit će o učestalosti i intenzitetu ekstremnih događaja, ali i o drugim čimbenicima, poput vrijednosti imovine izložene rizicima i učinkovitosti mjera prilagodbe.

Gdje su gubici najveći?

Poplave su odgovorne za 44 % ukupnih gospodarskih gubitaka zabilježenih od 1980. do 2025. godine. Klimatološki događaji, poput suše, razdoblja hladnoće i mraza, pri čemu nisu uključeni toplinski valovi i šumski požari, te meteorološki događaji, poput oluja i udara munje, bez tuče, odgovorni su za približno četvrtinu ukupnih gubitaka svaki. Šumski požari, tuča i toplinski valovi zajedno čine približno 5 % izravnih gospodarskih gubitaka.

Razmjerno mali broj ekstremnih događaja prouzročio je najveći dio gospodarske štete. Tako je 5 % događaja s najvećim gubicima bilo odgovorno za čak 63 % ukupnih gubitaka, dok je samo 1 % događaja prouzročilo 31 % svih gubitaka.

Gospodarske posljedice ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja znatno se razlikuju među državama članicama EU-a. U apsolutnim iznosima najveći gospodarski gubici u razdoblju od 1980. do 2025. godine zabilježeni su u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj.

Najveći gubici po stanovniku izračunani su u Sloveniji, Španjolskoj i Luksemburgu, dok su najveći gubici po jedinici površine zabilježeni u Sloveniji, Belgiji i Luksemburgu.

Prema procjenama za razdoblje od 1980. do 2025. godine, manje od 20 % ukupnih gospodarskih gubitaka u EU-u bilo je pokriveno osiguranjem. Pritom postoje velike razlike među državama članicama: u Bugarskoj, Cipru i Rumunjskoj osiguranjem je bilo pokriveno manje od 2 % gubitaka, dok je u Danskoj i Luksemburgu taj udio premašivao 60 %. Valja istaknuti da je Europska agencija za okoliš (EEA) svrstala Hrvatsku u skupinu s najmanjom pokrivenošću osiguranjem.

Djelovanje EU-a na jačanju otpornosti na klimatske promjene

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. godine i Okvir EU-a za klimatsku otpornost (EU Framework for Climate Resilience), koji je Europska komisija predstavila krajem listopada 2026., usmjereni su na jačanje otpornosti, pripremu Europske unije za upravljanje klimatskim rizicima te smanjenje gubitaka uzrokovanih ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Okvir uključuje prijedlog EU zakona o klimatskoj otpornosti i skup praktičnih alata. Njihova je svrha pomoći Europskoj uniji da prijeđe s reagiranja na katastrofe na pravodobno predviđanje klimatskih posljedica i sprječavanje štete koja se može izbjeći.

Stjepan Felber | Ekovjesnik