© Europska svemirska agencija (ESA)
1/4
NAJNOVIJE
- El Niño bi mogao oslabiti prirodne ponore ugljika na Zemlji
- Mikroplastika pronađena u divljim životinjama u udaljenim dijelovima Brazila
- Što se događa u slonovu crijevu?
- Razina olova u krvi Europljana smanjila se za 60 %, ali izloženost olovu i dalje odnosi živote
- Tri nominirane ptičje vrste čekaju vaš glas
- U Beču se ovoga mjeseca održava četvrti „Orange Week“
- Objavljen Poziv za dodjelu sredstava iz Modernizacijskog fonda za korištenje OIE
- Nova pravila, novi izazovi: je li građevinski sektor spreman?
- Uprava JUPP Kopački rit: „Sječa se provodi uz poštovanje propisanih mjera i uvjeta zaštite prirode“
- Mala, zelena i bogata vrstama: nova bečka šumica u Meidlingu
El Niño bi mogao oslabiti prirodne ponore ugljika na Zemlji
EUROPSKA SVEMIRSKA AGENCIJA (ESA) | Predviđanje utjecaja El Niña na ponore ugljika
Istraživanje uz potporu Europske svemirske agencije (ESA) koristi satelitska opažanja, klimatske prognoze i modeliranje kako bi pomoglo predvidjeti gdje bi gubici ugljika i rizik od šumskih požara mogli biti najveći prije nego što učinci El Niña dosegnu svoj vrhunac.
Satelitska opažanja središnjeg i istočnog Pacifika, u kombinaciji sa sezonskim klimatskim prognozama, upućuju na razvoj jednog od najjačih događaja El Niña u posljednjih nekoliko desetljeća. Ujedno pružaju prve naznake o tome na kojim bi područjima sposobnost upijanja i pohranjivanja ugljika kopnenih ekosustava mogla biti najugroženija.
Ovo rano upozorenje vladama, gospodarstvenicima i zajednicama pruža vrijednu priliku da se pripreme za povećan rizik od poplava, suša, šumskih požara i ekstremnih toplinskih valova povezanih sa snažnim događajima El Niña. No posljedice bi mogle biti mnogo šire od ekstremnih vremenskih prilika.
El Niño može ozbiljno poremetiti i globalni ciklus ugljika
El Niño može oslabiti sposobnost prirodnih ekosustava da apsorbiraju ugljikov dioksid, zbog čega se veće količine ispuštaju u atmosferu. Međutim, predviđanje razmjera, mjesta i vremena gubitka ugljika u atmosferu te prepoznavanje mogućih žarišta emisija prije nego što se pojave i dalje predstavljaju velik izazov.
Tijekom triju najjačih događaja El Niña od 1997. i 1998. godine kopneni ponor ugljika oslabio je i do 50 %. Povišene temperature i nedostatak vode usporili su fotosintezu i smanjili količinu ugljikova dioksida koju apsorbira vegetacija. Istodobno su pojačano disanje ekosustava i šumski požari ispuštali dodatne količine u atmosferu.
Na primjeru El Niña 2026. istraživači su, uz potporu Inicijative za klimatske promjene (Climate Change Initiative) Europske svemirske agencije (ESA), razvili početni okvir za prepoznavanje i kvantificiranje žarišta rizika za ciklus ugljika prije nego što se u potpunosti očituju posljedice. Taj pristup predstavlja odmak od naknadnog promatranja gubitaka ugljika prema predviđanju gdje i kada će se oni najvjerojatnije dogoditi. Pravodobne i primjenjive informacije mogle bi donositeljima odluka pomoći u usmjeravanju ciljanih mjera ublažavanja, ograničavanju gubitaka ugljika i jačanju otpornosti ugroženih ekosustava.
- Prognoza anomalije globalne neto proizvodnje bioma za razdoblje od srpnja do prosinca 2026. godine. Smeđa područja označuju mjesta na kojima se očekuje slabljenje kopnenog ponora ugljika i manja apsorpcija ugljika. Zelena područja označuju njegovo jačanje i veću apsorpciju ugljika. © Europska svemirska agencija (ESA) Du et al. (2026)
Istraživanje, koje je trenutačno u postupku recenzije, povezuje sezonske klimatske prognoze, globalno modeliranje ekosustava i strojno učenje kako bi se dobila početna slika područja na kojima bi El Niño mogao najviše utjecati na kopneni ponor ugljika.
U njegovoj je osnovi ansambl prognoza koja obuhvaća 51 sezonsku klimatsku prognozu Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF). Te prognoze pokreću dva globalna modela kopnene površine, ORCHIDEE-MICT i JULES, koji zajedno simuliraju koliko bi se ugljika moglo apsorbirati ili ispustiti i na kojim područjima, od srpnja do prosinca 2026., prije očekivanog vrhunca utjecaja El Niña.
Šumski požari su još jedan važan dio ove slagalice. Kako bi obuhvatili ugljik koji se oslobađa izgaranjem vegetacije, istraživači su uključili predviđanja opožarenih površina dobivena modelima strojnog učenja, treniranima na temelju dugoročnih globalnih satelitskih opažanja prikupljenih u okviru ESA-ine Inicijative za klimatske promjene. Time se analizi dodaje važna dimenzija: istraživači mogu pratiti ne samo promjene u količini ugljika koju ekosustavi apsorbiraju nego i količinu koja se zbog požara vraća u atmosferu.
Prema simulacijama, neto produktivnost bioma smanjit će se za oko 230 milijuna tona, što upućuje na slabljenje ponora ugljika u kopnenim ekosustavima u drugoj polovici 2026. godine.
„Predviđeno slabljenje kopnenog ponora ugljika manje je od onoga zabilježenog tijekom snažnog El Niña 2015., a očekuje se da će se ponor dodatno smanjivati tijekom studenoga i prosinca. Prepoznavanjem regionalnih žarišta gubitka ugljika i aktivnosti šumskih požara ovaj pristup pruža vrijednu priliku za predviđanje poremećaja ciklusa ugljika i razvoj ciljanijih strategija upravljanja zemljištem”, kazao je Philippe Ciais, jedan od autora iz francuskog Laboratorija za klimatske i okolišne znanosti (Laboratoire des Sciences du Climat et de l’Environnement – LSCE).
Brazil se izdvaja kao žarište poremećaja ciklusa ugljika
Očekuje se da će Južna Amerika imati najveći udio u slabljenju kopnenog ponora ugljika, pridonoseći 44 % njegovu globalnom smanjenju od srpnja do prosinca.
„U većem dijelu tropskog pojasa prognoziraju se topliji i sušniji uvjeti, a najizraženija odstupanja očekuju se u vlažnim šumama sjeveroistočnog Brazila i travnjačkim ekosustavima središnjeg Brazila. Takvi bi uvjeti mogli znatno opteretiti sposobnost regije da apsorbira ugljik, zbog čega bi mogla postati glavno žarište poremećaja ciklusa ugljika”, istaknuo je Ciais.
Povećan rizik od požara u pojedinim regijama
Očekuje se da će rizik od požara u pojedinim regijama ostati povišen od srpnja do prosinca 2026. Prognoze upućuju na toplije i sušnije uvjete u ekvatorijalnoj jugoistočnoj Aziji, gdje bi se opožarena površina mogla povećati pet do šest puta u usporedbi s referentnim razdobljem 2015.–2026.
„Indonezija, Papua Nova Gvineja i Malezija izdvajaju se kao osobito važna žarišta emisija iz požara. Područja pod rizikom preklapaju se s gotovo 13 milijuna hektara šuma i tresetišta bogatih ugljikom, ekosustava posebno ranjivih na požare izazvane sušom. Posljedice bi mogle biti znatne i za regionalne ekosustave i za količinu ugljika koja se ispušta u atmosferu”, dodao je Ciais.
Požari su redovita pojava u sezonskim klimatskim uvjetima Indonezije, no količina emisija zabilježena ove godine izaziva posebnu zabrinutost. Samo u listopadu Indonezija je, prema podacima servisa Fire Emissions Watch, zabilježila najveće dnevne emisije iz šumskih požara među svim zemljama, odnosno više od dva milijuna tona. Servis pruža Copernicus služba za praćenje atmosfere (CAMS). Brazil, znatno veća zemlja od Indonezije, bio je drugi, s dnevnim emisijama od 0,7 milijuna tona, otprilike trećinom indonezijskih.
Šumski požari dosad su osobito teško pogodili otok Borneo, što je vidljivo na snimkama satelita Copernicus Sentinel-3. Požari tijekom sušne sezone nisu neuobičajeni, no ovogodišnji su ozbiljni jer El Niño pogoršava sušu.
- Ova snimka misije Copernicus Sentinel-3, nastala 14. listopada 2026., prikazuje dim koji se uzdiže iz više šumskih požara diljem indonezijskog dijela Bornea. Iako su šumski požari česti tijekom sušne sezone, ovogodišnji su osobito jaki zbog El Niña, koji može pojačati ekstremne vremenske prilike diljem svijeta. Na Borneu njegovi učinci uključuju dugotrajnu sušu, koja stvara uvjete pogodne za širenje požara. © ESA / contains modified Copernicus Sentinel data (2026), processed by ESA
Praćenje El Niña iz svemira
Nijedna pojava El Niña ne odvija se potpuno jednako. Sateliti za promatranje Zemlje pružaju jedinstven, kontinuiran uvid u promjene u oceanima i na kopnu, omogućujući znanstvenicima da prate razvoj pojedinih pojava, razumiju njihove učinke i utvrde gdje bi posljedice mogle biti najteže. Ta se opažanja koriste i u klimatskim prognostičkim sustavima, čime se poboljšava sposobnost predviđanja novih rizika.
Različite satelitske misije pružaju svaki svoj dio ukupne slike. Primjerice, Sentinel-3 prati temperaturu površine mora, prvi važan pokazatelj početka i razvoja pojave El Niña. Misija SMOS Europske svemirske agencije pruža važne podatke o slanosti oceana, koji znanstvenicima pomažu otkriti promjene u oceanskim uvjetima. Istodobno prati i vlažnost tla kako bi se moglo pratiti napredovanje suše na kopnu.
Sentinel-6 mjeri promjene visine površine mora te otkriva promjene u oceanskoj cirkulaciji i razvoj El Niña. Snimke visoke razlučivosti koje dobiva optički instrument na satelitu Sentinel-2 omogućuju istraživačima da kartiraju opožarena područja, procijene stanje vegetacije i zabilježe posljedice pojedinačnih požara s dosad nezabilježenom razinom detalja.
Zajedno, ova opažanja pružaju cjelovitiju sliku razvoja El Niña i širenja njegovih učinaka kroz međusobno povezane oceanske i kopnene sustave.
- ESA-ina nova nadzorna ploča Earth Action El Niño objedinjuje snagu satelitskih opažanja kako bi pokazala kako El Niño utječe na naš planet. Kombiniranjem brojnih komplementarnih satelitskih skupova podataka korisnicima omogućuje istraživanje okolišnih anomalija povezanih s El Niñom – od promjena u stanju oceana do njihova dalekosežnog utjecaja na morske i kopnene ekosustave. Ova snimka zaslona nadzorne ploče, primjerice, prikazuje prognozirano odstupanje opožarene površine na Papui Novoj Gvineji za razdoblje od srpnja do prosinca 2026. godine. © Europska svemirska agencija (ESA)
Nova nadzorna ploča za praćenje El Niña 2026.
Clement Albergel iz ESA-e na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP31 u Turskoj predstavio je novu nadzornu ploču Earth Action El Niño, koja objedinjuje satelitska opažanja kako bi prikazala kako El Niño utječe na naš planet.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
