© Tapani Hellman / Pixabay
NAJNOVIJE
- U Slavonskom Brodu održan sastanak s predstavnicima Udruge Eko-Integral na temu onečišćenja zraka
- Korištenje rabljenih baterija e-romobila za baterijske spremnike energije u poduzećima
- Apel europske znanstvene zajednice za očuvanje direktiva EU-a o pticama i staništima
- Bivše sjedište Komunističke partije Italije pretvoreno je u hotel s pet zvjezdica
- Znanstvenici su izmjerili točne količine i vrste mikroplastike u snijegu Sierra Nevade
- Rim pretvara biootpad u energiju i nove resurse
- „Šuma mladih Bečanki i Bečana” nastavlja rasti: zaštita klime počinje pred kućnim pragom
- Od degradiranog područja ugljenokopa do najveće solarne elektrane u Sloveniji
- Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu
- U Brazilu osnovano prvo savezno sveučilište za domorodačke narode
Apel europske znanstvene zajednice za očuvanje direktiva EU-a o pticama i staništima
Otvoreno pismo znanstvenika predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen
Znanstvenici iz cijele Europe uputili su otvoreno pismo Ursuli von der Leyen u vezi s budućnošću Direktive EU-a o pticama i Direktive o staništima. Pismo je još otvoreno za potpisivanje, dosad ga je potpisalo više od 625 znanstvenika, a broj potpisnika i dalje raste.
Tekst otvorenog pisma u nastavku prenosimo u cijelosti:
Poštovana predsjednice von der Leyen,
Mi, potpisani pripadnici znanstvene zajednice koji se bave bioraznolikošću, ekologijom i očuvanjem prirode, želimo izraziti duboku zabrinutost zbog mogućnosti da Europska komisija, nakon trenutačne procjene, predloži izmjene Direktive o pticama i Direktive o staništima.
Smatramo da bi ponovno otvaranje tih direktiva radi izmjene njihovih temeljnih odredbi bilo pogrešno, osobito u vrijeme kad se europska bioraznolikost i dalje smanjuje, a jačanje provedbe politika očuvanja prirode utemeljenih na znanstvenim spoznajama potrebnije je nego ikad.
Direktiva o pticama i Direktiva o staništima među najvažnijim su europskim instrumentima za očuvanje prirode utemeljenima na znanstvenim spoznajama. Desetljećima pružaju zajednički okvir za zaštitu vrsta i staništa, omogućile su razvoj mreže Natura 2000 i pridonijele poboljšanju izgleda za očuvanje brojnih ugroženih vrsta. Znanstvena istraživanja dokumentirala su pozitivne učinke tih politika, osobito na populacije ptica koje imaju koristi od posebnih mjera zaštite.
Nakon sveobuhvatne evaluacije 2016. godine Europska komisija sama je zaključila da obje direktive odgovaraju svojoj svrsi. U toj je procjeni utvrđeno da glavni izazovi nisu u njihovu zakonodavnom ustroju, nego u nedostacima u provedbi, nedostatnim resursima i slaboj integraciji očuvanja bioraznolikosti u politike drugih sektora. Nisu nam poznati znanstveni dokazi koji bi opravdali odstupanje od tog zaključka.
Daljnje smanjenje europske bioraznolikosti ne pokazuje da su direktive podbacile, nego da njihovi ciljevi još nisu u potpunosti ostvareni. Procjene stanja očuvanosti vrsta i staništa pokazuju da se znatan dio europske prirodne baštine i dalje nalazi u nepovoljnom stanju. Stoga bi prioritet trebao biti jačanje postojećih instrumenata, poboljšanje usklađenosti s propisima i rješavanje pritisaka koji i dalje uzrokuju gubitak bioraznolikosti, a ne uvođenje neizvjesnosti u pravni okvir na kojem se temelji zaštita prirode.
Želimo istaknuti i vrijednost usklađenog okvira za očuvanje prirode na europskoj razini. Ekološki procesi ne poznaju administrativne granice. Zaštita migratornih vrsta, ekološka povezanost te očuvanje zajedničkih staništa i populacija zahtijevaju zajedničke obveze i učinkovitu suradnju među državama članicama EU-a. Slabljenje ili usitnjavanje tog okvira moglo bi ugroziti napredak ostvaren tijekom nekoliko desetljeća.
Znanstveni dokazi također pokazuju da očuvanje i obnova ekosustava pridonose dobrobiti ljudi, prilagodbi klimatskim promjenama i očuvanju ključnih usluga ekosustava. Zaštitu prirode zato ne treba promatrati samo kao obvezu u području okoliša, nego i kao ulaganje u otpornost i budući prosperitet europskih društava.
Uviđamo potrebu za poboljšanjem administrativne učinkovitosti i olakšavanjem provedbe europskog zakonodavstva. Međutim, pojednostavnjivanje postupaka ne smije se poistovjećivati sa slabljenjem zaštitnih mjera za očuvanje prirode. Postoji znatan prostor za poboljšanje koordinacije među tijelima, pristupa znanstvenim informacijama, sustava praćenja i administrativnih postupaka, a da se pritom ne mijenjaju temeljne obveze u pogledu zaštite utvrđene direktivama.
Sa znanstvenog stajališta, svaki prijedlog izmjena zakonodavstva trebao bi se temeljiti na pouzdanim dokazima koji pokazuju da bi predložene promjene poboljšale ishode očuvanja ili barem zadržale postojeću razinu zaštite. U nedostatku takvih dokaza, načelo opreznosti nalaže izbjegavanje promjena čije bi posljedice za bioraznolikost bilo teško preokrenuti.
Zato pozivamo Europsku komisiju da ne pokreće izmjene Direktive o pticama i Direktive o staništima kojima bi se mijenjale njihove temeljne odredbe ili slabile zaštitne mjere. Umjesto toga, pozivamo Komisiju da usmjeri napore na osiguravanje njihove učinkovite provedbe, osiguravanje dostatnih resursa, poboljšanje sustava znanstvenog praćenja i usklađivanje europskih politika pojedinih sektora s ciljevima očuvanja bioraznolikosti.
Europa već desetljećima ima vodeću međunarodnu ulogu u očuvanju prirode. Očuvanje snage tih direktiva, jačanje njihove provedbe i osiguravanje da se odluke u području okoliša i dalje čvrsto temelje na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima pomogli bi u očuvanju te vodeće uloge i ispunjavanju europskih obveza u području bioraznolikosti na europskoj i međunarodnoj razini.
Vjerujemo da će Europska komisija primjereno razmotriti ove zabrinutosti i ostati predana učinkovitom, stabilnom zakonodavstvu u području očuvanja prirode utemeljenom na znanstvenim spoznajama.
S poštovanjem,
