Mikroplastika pronađena u divljim životinjama u udaljenim dijelovima Brazila

Istraživači su izmjerili koncentraciju mikroplastike u krvi 47 životinja: 26 južnoameričkih nizinskih tapira i 21 divovskog mravojeda. Utvrdili su da životinje u prosjeku imaju slične razine mikroplastike kao mnogi ljudi, odnosno oko 74 čestice po mililitru krvi. Najviše mikroplastike imale su jedinke koje obitavaju u blizini ljudske infrastrukture i postrojenja za gospodarenje otpadom.

Opožarena površina u Brazilu 2025. smanjena za 31 posto

Brazil je tijekom 2025. zabilježio ukupno 12,7 milijuna hektara opožarenih površina, što je gotovo upola manje nego 2024. godine te 31 % manje od dugogodišnjeg prosjeka, koji iznosi 18,4 milijuna hektara godišnje.

EU je odgovorna za više od 10 posto gubitka svjetskih šuma

Više od stotinu organizacija civilnog društva pokreće kampanju #Together4Forests kojom se EU poziva na odlučnu akciju i uvođenje novog zakona koji bi se uhvatio u koštac s europskim doprinosom globalnom gubitku šuma i osigurao da ništa što se prodaje u Europi ne doprinosi uništenju šuma i ekosustava ili povezanim povredama ljudskih prava.

Krčenje brazilskih šuma može potaknuti nove smrtonosne infekcije

Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama znanstvenika, u gustim se tropskim kišnim šumama također kriju potencijalne smrtonosne infekcije.

Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

Borit ćemo se za obranu naše šume!

U videu objavljenom ove subote na Facebooku, skupina domorodaca iz brazilske države Mato Grosso na jugu Amazonije izražava svoju odlučnost da sačuva svoj način života.

Macron požare u Amazoniji nazvao „međunarodnom krizom“

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je zemlje članice skupine G7 na raspravu o katastrofalnim požarima koji haraju Amazonskom prašumom.

Samo pet zemalja kontrolira više od 70 % preostale divljine

Sto godina ranije, samo se 15 % Zemljine površine koristilo u svrhu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a danas je više od 77 % zemljišta (isključujući Antarktiku) i 87 % oceanske površine promijenjeno izravnim učincima ljudskih aktivnosti, na što upućuje novoobjavljena globalna geografska karta „netaknutih“ ekosustava.

Nova antropogena prijetnja šumama Amazone

Plan novoizabranog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa da posiječe bogatstvo amazonske kišne šume, unio je strah i nezadovoljstvo među zaštitnike okoliša i članove autohtone indijanske zajednice. National Geographic se pita je li njihov strah opravdan.