Novo istraživanje Eurobarometra potvrđuje očekivanja u pogledu snažnijeg, neovisnijeg i otpornijeg EU-a
Novo istraživanje odražava mišljenja i očekivanja građana EU-a uoči skorih europskih izbora
Najnovije istraživanje Eurobarometra, objavljeno 23. svibnja 2024., pokazuje da Europljani žele da EU bude snažniji i neovisniji, posebno s obzirom na trenutačne globalne probleme, ali i da optimističnije gledaju na budućnost.
Više od tri četvrtine Europljana (77 %) podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članica EU-a, a 71 % slaže se da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme. Usto se 69 % građana EU-a izjasnilo za zajedničku vanjsku politiku država članica. Više od dvije trećine građana slaže se da je EU mjesto stabilnosti u turbulentnom svijetu (67 %) te da EU ima dovoljnu moć i dovoljno instrumenata za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu (69 %), navodi se u priopćenju Europske komisije nakon objavljivanja rezultata istraživanja Eurobarometra br. 101.
Europljani smatraju da su srednjoročno prioritetna područja djelovanja EU-a sigurnost i obrana (34 %) te odmah zatim klima i okoliš (30 %). Na trećem je mjestu zdravlje (26 %), a na četvrtom su gospodarstvo i migracije (oboje po 25 %). Istodobno gotovo polovina (46 %) svih građana smatra da će kratkoročno najveći pozitivan učinak na njihov život imati osiguravanje mira i stabilnosti, zatim osiguravanje opskrbe i zaliha za prehranu, zdravlje i industriju u EU-u (28 %), otvaranje više radnih mjesta te upravljanje migracijama (26 %).
Kontinuirana velika potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini
Uslijed ruske ratne agresiije na Ukrajinu 87 % građana podržava pružanje humanitarne pomoći ljudima pogođenima ratom, a njih 83 % podržava prihvat osoba koje bježe od rata u EU. Nadalje, 72 % građana podržava gospodarske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 70 % slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Uz to se 60 % ispitanika slaže da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje te da financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini.
Od najnovijih kriza, na predodžbu građana EU-a o budućnosti najviše je utjecala ruska invazija na Ukrajinu (42 %), zatim pandemija i druge zdravstvene krize (34 %) pa gospodarska i financijska kriza (23 %).
Na popisu od 15 problema s kojima se suočava EU rat u Ukrajini smatra se jednim od dva najveća, s 35 %, što je za sedam postotnih bodova više nego prošlog studenog. Slijede useljavanje (24 %), međunarodna situacija (22 %) i inflacija (19 %). Inflacija se i dalje najčešće navodi kao problem s kojim se zemlje suočavaju, u 38 % slučajeva, ali to je za šest postotnih bodova manje nego u prethodnom istraživanju.
Raste optimizam u pogledu gospodarstva
Dojam o stanju europskog gospodarstva poboljšao se od jeseni 2023. pa 47 % ispitanika sad smatra da je stanje „dobro”, što je najviša ocjena od 2019. Velik broj građana (45 %) smatra da će gospodarsko stanje u Europi u sljedećih 12 mjeseci ostati stabilno. Pozitivan trend vidljiv je i iz kontinuirano visoke potpore euru, u EU-u u cjelini (70 %) i u europodručju (78 %).
Pozitivna predodžba o EU-u i građanstvu EU-a
Uoči europskih izbora gotovo tri četvrtine ispitanika (74 %) izjavilo je da se osjećaju građanima EU-a, što je ponovno najviši broj u više od dva desetljeća. Povrh toga, 62 % građana, nešto više nego u prethodnom istraživanju, iz jeseni 2023., optimistično je u pogledu budućnosti EU-a. Povećalo se i povjerenje u EU, što je izrazilo 49 % ispitanika, dok povjerenje u nacionalne vlade ima njih 33 %.
Gotovo 60 % građana EU-a zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u (57 %) i u njihovoj zemlji (58 %).
Standardno istraživanje Eurobarometra br. 101 (proljeće 2024.) provedeno je od 3. do 28. travnja 2024. u 27 država članica EU-a, a ukupno je intervjuirano 26 399 građana EU-a.