Geopolitička situacija glasanje na europskim izborima čini još važnijim

Osam od 10 Europljana (81 %) smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima

Posljednje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta prije izbora u lipnju otkriva sve veću zabrinutost građana trenutačnim geopolitičkim okolnostima. Šest od 10 ispitanika (60 % u EU-u te 61 % u Hrvatskoj) iskazuje interes za EU izbore, a europska obrana i sigurnost za građane je sve važnija tema. Jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta (46 %) te borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (45 %) prioritetna su pitanja za birače u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja ukazuju na pozitivne trendove kada je riječ o ključnim izbornim indikatorima, samo nekoliko tjedana prije nego što će europski građani izaći na birališta od 6. do 9. lipnja – u Hrvatskoj u nedjelju 9. lipnja 2024. Interes za izbore, svijest o tome kada će se oni održati te izgledi izlaska na birališta rastu u odnosu na posljednja mjerenja provedena najesen 2023. Porast je još izraženiji u odnosu na proljeće 2019. (tri mjeseca prije posljednjih europskih izbora).

U Hrvatskoj sada 61 % građana kaže da ih zanimaju europski izbori (četiri postotna boda više u odnosu na jesen 2023. te čak +24 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2019. godine), a 57 % ističe kako bi na njih vjerojatno izašli da se održavaju idući tjedan (+4 postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te +15 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje uoči EU izbora 2019.). Velika većina građana (83 %) smatra da Hrvatska ima koristi od EU članstva, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 71 %.

Na razini EU-a 60 % građana kaže da su zainteresirani za izbore u lipnju (+3 postotna boda u odnosu na jesen 2023. te + 11 p.p. u odnosu na veljaču/ožujak 2019.). 71 % ispitanika kaže da će vjerojatno izaći na izbore što je 3 p.b. više u usporedbi s jesenskim rezultatom te 10 p.b. više nego u predizbornim razdoblju 2019. (veljača/ožujak). Ovi rezultati ukazuju da su građani svjesni važnosti glasanja u aktualnim geopolitičkim okolnostima. Njih osam od 10 (81 %) slaže se kako je izlazak na birališta sada još važniji. To je stajalište velike većine u svim državama članicama te 79 % ispitanika u Hrvatskoj.

„Europljani su svjesni važnosti izbora te činjenice da glasanje još važnije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu. Pozivam građanke i građane da iskoriste svoj glas na predstojećim europskim izborima kako bi ojačali europsku demokraciju i oblikovali budućnost Europe.“ – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, osvrnuvši se na rezultate istraživanja.

Ususret kraju ovog saziva, 81 % građana EU-a ima pozitivnu ili neutralnu predodžbu Europskog parlamenta, a samo 18 % negativnu. Osim toga, većina ispitanika (56 %) smatra da bi Parlament trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže samo 28 %, a njih 10 % bi zadržalo postojeće ovlasti.

U Hrvatskoj bi čak 64 % ispitanika voljelo da Europski parlament ima važniju ulogu, 27 % manje važnu, a 7 % ne želi nikakve promjene. Ukupno pozitivnu ili neutralnu predodžbu o Parlamentu ima čak 86 % građana.

„Parlament i Europska unija postigli su nevjerojatno mnogo proteklih godina. Bili smo suočeni s izvanrednim i teškim okolnostima, ali smo iz tih izazova izašli još snažniji i ujedinjeniji. Parlament je bio i bit će glas građana i njihov zagovornik u Europskoj uniji.“ – kazala je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

U izbornoj kampanji, ispitanici u Hrvatskoj u prvom redu očekuju raspravu o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 %) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 %). Slijede budućnost Europe (27 %), obrana i sigurnost EU-a (26 %), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (25 %), poljoprivreda i djelovanje protiv klimatskih promjena (po 22 %), javno zdravstvo (21 %), vladavina prava te autonomija EU-a u području industrije i energetike (po 20 %). Migracije i azil kao važnu temu uoči izbora izdvaja 16 % ispitanika. Jednako toliko i prava potrošača. Digitalizacija je prioritet za njih 15 %, a za 13 % rodna ravnopravnost kao i humanitarna i razvojna pomoć.

Na razini EU-a građani žele da glavne teme rasprave budu borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (33 %) te javno zdravstvo (32 %). Potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta kao i europska obrana i sigurnost su zajedno na trećem mjestu (s po 31 %). U ovom mandatu za građane je pitanje zajedničke obrane i sigurnosti dobilo na važnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu. Sada se ono spominje kao glavni prioritet kampanje (ili jedan od dva glavna) u devet država članica. Najviše u Danskoj (56 %), Finskoj (55 %) te Litvi (53 %).

Dodatno, građani EU-a smatraju da su EU obrana i sigurnost ključni za jačanje pozicije EU-a na međunarodnoj sceni (37 %), a slijede energetika, sigurnost hrane / poljoprivreda (s po 30 %). Četiri od deset ispitanika kaže da je Unija postala važniji akter u posljednjih nekoliko godina. 35 % smatra da je njezin utjecaj ostao isti, a 22 % da se smanjio. Na nacionalnim razinama, relativna većina u 15 država članica vjeruje da je uloga EU-a globalno porasla zadnjih godina, a taj je udio najviši u Švedskoj (67 %), Portugalu (63 %) i Danskoj (60 %). Istodobno, građani u Sloveniji i Češkoj najviše su skloni tezi da je utjecaj EU-a smanjen (32 % te 30 %).

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje, kao i u priloženoj infografici.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian (nekadašnji Kantar) između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26 411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

SCF bi mogao grijati 20 milijuna energetski siromašnih kućanstava!

Nova studija Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau – EEB), provedena u suradnji s konzultantskom kućom LCP Delta, pokazuje kako bi se korištenjem samo trećine sredstava iz Socijalnog klimatskog fonda (SCF) moglo subvencionirati više od 20 milijuna dizalica topline diljem Europske unije do 2032.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER