Kako zaustaviti plastiku iz rijeka prije nego što stigne do oceana?

Veliko trogodišnje istraživanje, provedeno u osam zemalja na četiri kontinenta, donijelo je dosad najopsežnije podatke o onečišćenju rijeka plastičnim otpadom. Između 2020. i 2023. Clean Currents Coalition, globalna inicijativa Benioff Ocean Science Laboratoryja, u suradnji s lokalnim zajednicama uklonila je i analizirala 3,8 milijuna kilograma otpada iz rijeka – od čega 66 % makroplastike – što odgovara količini od 380 milijuna jednokratnih plastičnih boca.

U višekratnim higijenskim proizvodima za menstruaciju otkrivene „vječne kemikalije“

U većini uzoraka (71,2 %) otkrivene su niske koncentracije PFAS-a koje su istraživači okarakterizirali kao „nenamjerno fluorirane“. No, menstrualno donje rublje (33 %) i višekratni ulošci (25 %) imali su najveći udio „namjernog fluoriranja“.

Nova studija pokazuje da slatka voda nestaje alarmantnom brzinom

Nova studija Državnog sveučilišta Arizone (Arizona State University – ASU) ističe pojavu četiri „mega-isušena“ kontinentalna područja s ozbiljnim posljedicama za dostupnost slatke vode. Sva područja nalaze se na sjevernoj hemisferi.

Ekstremne vrućine nisu samo neugodne i opasne – zbog njih i ubrzano starimo

Ekstremna vrućina snažno opterećuje ljudsko tijelo te može izazvati mučninu, vrtoglavicu i dehidraciju, a dugotrajnija izloženost može uzrokovati još štetnije posljedice. Međutim, sve brojnija istraživanja pokazuju da postoji još jedan, manje poznat učinak ekstremne vrućine – ona ubrzava starenje. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama uzrokuje propadanje stanica i tkiva te ubrzava biološko starenje.

Zaslađena pića narušavaju crijevne bakterije i imunitet

Konzumacija gaziranih zaslađenih pića mijenja DNK crijevnih bakterija i utječe na imunološki sustav domaćina. Dobra vijest? Ovi su učinci reverzibilni!

Projekcije za kraj stoljeća sugeriraju da će velik broj ljudi biti izložen riziku od nestašice vode

Prema istraživanju znanstvenika Sveučilišta Northeastern, gotovo 850 milijuna ljudi osjetit će posljedice smanjenja otjecanja glavnih svjetskih rijeka do 2100. godine.

S manje snijega drveće apsorbira manje CO₂

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Klimatske promjene odgovorne za 65 % smrtnih slučajeva tijekom lipanjskog toplinskog vala u Europi

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pojačale su nedavni toplinski val u Europi i povećale broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom za oko 1500 u 12 europskih gradova, procjenjuje se u studiji koju su proveli znanstvenici Grantham Instituta pri Imperial Collegeu London i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.

Znanstvenici otkrili što uzrokuje veliki pomor medonosnih pčela u SAD-u

Nakon višegodišnjih pokušaja razumijevanja uzroka masovnog pomora pčela u SAD-u, znanstvenici su identificirali glavne čimbenike koji pogađaju i medonosne i solitarne pčele. Upozoravaju na mogućnost ponavljanja „tihog proljeća“, s ozbiljnim posljedicama za sigurnost hrane i bioraznolikost.

Predviđa se globalno širenje krpelja prijenosnika bolesti

Rizici od bolesti koje prenose krpelji u porastu su diljem svijeta, a povezani su s klimatskim promjenama, načinima korištenja zemljišta te interakcijama između ljudi i životinja. Nova studija donosi pregled sadašnje i buduće rasprostranjenosti krpelja i naglašava važnost hitne reakcije sustava javnog zdravstva.