Studija koja će se izraditi temeljem ovog sporazuma neće se moći napraviti bez postojanja Plana gospodarenja otpadom, a treba znati da CGO nije spalionica otpada nego je tu cijeli niz postrojenja i sustava za zbrinjavanje otpada, dok će se za ostatni otpad, koji ostaje nakon svake obrade, vjerojatno tražiti rješenje na državnoj razini, objasnili su predlagači uz napomenu da bi 79 posto otpada u ovom budućem CGO dolazilo s područja samog Zagreba, a 21 posto s područja Zagrebačke županije.

U sustavu zbrinjavanja otpada značajno mjesto zauzimaju reciklažna dvorišta na koja se privremeno prikuplja otpad prije daljnje prerade. Značajna sredstva za otvaranje reciklažnih dvorišta osiguravaju se iz EU fondova, a u Hrvatskoj je otvoreno više desetaka manjih reciklažnih dvorišta, smještenih uglavnom uz odlagališta. No u posljednje vrijeme otvaraju se reciklažna dvorišta koja će djelovati u sustavu županijskih centara za gospodarenje otpadom, a za cijelu Hrvatsku predviđeno je otvaranje čak 97 mobilnih ili fiksnih reciklažnih dvorišta

Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje vrijedan je 377.326.793,56 kuna, a sufinanciran je sredstvima EU u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u udjelu od  70,652%. U sufinanciranju sudjeluju još i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 19,348% te Zadarska županija i gradovi i općine na području Zadarske i dijela Ličko-senjske županije s 10%.

Imamo samo dva izgrađena centra izgrađeni sredstvima IPA-e. To su Kaštijun kod Pule te Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, ali još nemaju uporabne dozvole. Znači, nisu još u punom kapacitetu. Za centar Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije, a splitski Karepovac je samo smetlište, ne uređeni deponij. Za Split je jedino rješenje Lećevica.

U današnje vrijeme kada se velike količine otpada odlažu na odlagalištima otpada, uvelike je važna uporaba odlagališnog plina kao goriva.​

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara obavijestio je javnost kako upravo završava ponovljeni natječaj te da uskoro kreću radovi na sanaciji otpada Karepovac na koje se godišnje istovari 250 tisuća tona otpada. Za ove je potrebe u splitskom proračunu osigurano 80 milijuna kuna, a budući da će prva faza sanacije Karepovca koštati oko 100 milijuna kuna, ostatak sredstava osigurat će Fond za zaštitu okoliša.

21. izdanje sajma Ecomondo održava se u talijanskom gradu Rimini od 7.-10. studenog 2017. godine.

Njujorški odjel za zbrinjavanje otpada (DSNY) nastavlja sa širenjem svog programa sakupljanja organskog otpada, koji predstavlja najveći program za sakupljanje ostataka od hrane, onečišćenog papira i vrtnog otpada u SAD-u.

Spalionica Spittelau je danas jedno od najsuvremenijih svjetskih postrojenja za spaljivanje otpada s visoko učinkovitim sustavom za pročišćavanje otpadnih plinova, koje godišnje prerađuje oko 250.000 tona otpada na najvišoj razini zaštite okoliša, a energija nastala spaljivanjem otpada koristi se za opskrbljivanje toplinom čak 60.000 kućanstava.

Profesor Manoranjan Mano Misra i članovi njegovog tima na Sveučilištu u Nevadi su stvorili novu i ekološki prihvatljivu tehnologiju za proizvodnju biodizelskog goriva iz tzv. „pilećeg pernatog obroka“.