Djecu rođenu u klimatskoj krizi očekuje užarena budućnost
Djeca rođena 2020. proživjet će živote obilježene klimatskim ekstremima kakve njihove bake i djedovi nisu mogli ni zamisliti
Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji s daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca tijekom svog života doživjet će više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.
Novo istraživanje objavljeno 7. svibnja 2025. u časopisu Nature otkriva da će djeca rođena 2020. godine imati nevjerojatno visok rizik suočavanja s klimatskim ekstremima poput toplinskih valova, suša, poplava i požara. Studija, provedena u suradnji istraživača sa Sveučilišta ULB u Bruxellesu (Université Libre de Bruxelles – ULB), Katoličkog sveučilišta u Leuvenu (KU Leuven), Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) i kanadske agencije Environment and Climate Change (ECCC), donosi sumornu sliku o tome što mlade generacije očekuje u klimatski neizvjesnoj budućnosti.
Više ekstremnih vremenskih događaja, manje prilika za normalan život
Prema rezultatima studije, čak i ako se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C, polovica djece rođene 2020. tijekom svog života suočit će se s trostruko većim brojem toplinskih valova u odnosu na djecu rođenu prije 60 godina. Ako zagrijavanje dosegne 3.5 °C, više od 90 posto današnje djece imat će iznimno visok rizik od života ispunjenog klimatskim ekstremima.
„U 2021. godini pokazali smo kako se djeca suočavaju s nesrazmjernim povećanjem izloženosti ekstremnim događajima – posebno u zemljama u razvoju. Sada smo ispitali gdje će kumulativna izloženost klimatskim ekstremima daleko premašiti onu koja bi se iskusila u uvjetima predindustrijske klime“, kaže Wim Thiery, profesor klimatske znanosti na Sveučilištu ULB u Bruxellesu.
„Današnja djeca suočit će se s klimatskim ekstremima koji su u prošlosti bili gotovo nezamislivi“, dodaje dr. Luke Grant, vodeći autor studije i klimatolog na Sveučilištu ULB u Bruxellesu.
Kombiniranjem demografskih podataka i projekcija modela klimatskih ekstrema za svaki dio Zemlje, istraživači su izračunali postotak svake generacije rođene između 1960. i 2020. koja će se tijekom života suočiti s klimatskim ekstremima bez presedana.
Djeca nisu kriva, ali će platiti za grijehe svojih predaka
Što je osoba mlađa, to je veća vjerojatnost da će biti izložena dosad neviđenim ekstremnim vremenskim događajima. Uz ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, 52 posto djece rođene 2020. godine suočit će se s visokom izloženošću toplinskim valovima, u usporedbi sa samo 16 posto one rođene 1960. godine. Učinak je pritom posebno izražen kod osoba rođenih nakon 1980. godine.
„Stabilizacijom naše klime na oko 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura, više od polovice današnjih mladih bit će izloženo neviđenom broju toplinskih valova. Uz scenarij s porastom temperature za 3,5 °C, više od 90 posto njih proživjet će život obilježen klimatskim ekstremima“, upozorava Grant.
Istraživači ističu potencijalne buduće rizike za svu djecu koja danas imaju između 5 i 18 godina – što predstavlja ukupnu populaciju od 1,69 milijardi djece – ako temperature porastu za 3,5 °C:
- Toplinski valovi: 1509 milijuna suočit će se s ekstremnim toplinskim valovima,
- Požari: 147 milijuna bit će izloženo ekstremnim požarima,
- Suše: 116 milijuna živjet će u uvjetima dugotrajnih suša,
- Poplave: 191 milijun suočit će se s razornim poplavama,
- Tropske ciklone: 163 milijuna bit će na udaru ekstremnih oluja.
Najpotresniji dio istraživanja - klimatska nepravda
Danas najranjivija skupina djece nižeg socio-ekonomskog statusa platit će najvišu cijenu klimatskih promjena. „Najranjivija djeca imaju najmanje resursa za prilagodbu i oporavak od klimatskih katastrofa", kaže profesor Wim Thiery s ULB-a. „Njihove obitelji već sada žive na rubu egzistencije, a dodatni udarci klimatskih ekstremima mogli bi ih dodatno ugroziti.“
„Djeca širom svijeta već danas žive na prvoj liniji klimatske krize – s vrućinama koje ugrožavaju njihovo zdravlje, ciklonima koji im razaraju domove i sušama koje im kradu hranu s tanjura. Ovaj izvještaj nije samo upozorenje. To je vapaj za hitnom klimatskom akcijom.“ – naglašava Inger Ashing, direktorica organizacije Save the Children International.
Što se može učiniti?
Uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP30, koja će se održati od 10. do 21. studenog 2025. u brazilskom gradu Belému, znanstvenici poručuju da su klimatske politike koje stavljaju djecu u središte klimatskih akcija jedini pravi put prema pravednijoj budućnosti.
S 1,69 milijardi djece u dobi od 5 do 18 godina koja će trpjeti posljedice klimatskih promjena, poruka je jasna: ako danas ne poduzmemo drastične mjere, budućnost će im biti užarena – doslovno i metaforično.
Stjepan Felber | Ekovjesnik