Poljoprivredne potpore u EU—u nagrađuju moćne zagađivače
28,2 % svih izravnih plaćanja poljoprivrednicima koristi samo 2,2 % poljoprivrednih gospodarstava
Nova studija pokazuje da Zajednička poljoprivredna politika EU nepravedno pogoduje poljoprivrednicima iz bogatijih regija, velikim zagađivačima i onima s najvećim poljoprivrednim gospodarstvima.
Zajednička poljoprivredna politika Europske unije u sljedećih sedam godina ima sjajan potencijal za doprinos održivom razvoju, ali potrebne su promjene koje će pokrenuti taj potencijal. Trenutno ogromna potrošnja ZPP-a ne ide gdje je najpotrebnije, a daleko je više podrške potrebno okolišnim i klimatskim praksama. Poljoprivredni stručnjaci i nevladine organizacije odavno upozoravaju da više od jedne trećine proračuna EU-a troši neučinkovito i zapravo djeluje protiv Europskog zelenog plana.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) vodeća je politika poljoprivrede i najveća pojedinačna proračunska stavka u Europskoj uniji (EU), a poljoprivreda je presudna za postizanje ciljeva održivog razvoja, ali doprinos ZPP-a tome je neizvjestan.
Znanstveni rad Murrayja Scowna i suradnika na temelju analize velike količine podataka opravdava ovu kritiku, potvrđujući još jednom brojna znanstvena istraživanja. Ovaj novi znanstveni rad jasno pokazuje pristranost i nepravednost isplata u korist poljoprivrednika iz bogatijih regija, velikih zagađivača i onih s najvećim poljoprivrednim gospodarstvima. Primjerice, 28,2 % svih izravnih plaćanja poljoprivrednicima koristi samo 2,2 % poljoprivrednih gospodarstava.
Znanstvena analizira raspodjele 59,4 milijarde eura plaćanja za ZPP u 2015. godini pokazala je da trenutna potrošnja ZPP-a povećava nejednakost dohotka u poljoprivrednom sektoru, dok se manjim financiranjem podupiru poljoprivredne i biološki raznolike poljoprivredne regije. Više od 24 milijarde eura izravne isplate ZPP-a za 2015. otišle su u regije u kojima su prosječni prihodi na farmama već iznad srednjeg dohotka EU, a 2,5 milijardi za ruralni razvoj otišlo je prije svega u gradska područja. Također, nedostaju učinkoviti pokazatelji praćenja učinaka.
„Ova studija još jednom znanstveno dokazuje ono što smo govorili već godinama: uz to što nanosi štetu biološkoj raznolikosti i klimi, Zajednička poljoprivredna politika povećava nejednakost među poljoprivrednicima. Kako EU može prihvatiti da trećina njenog proračuna podupire moćnu manjinu i nagrađuje zagađivače nauštrb poljoprivrednika koji skrbe za prirodu? Zajednička poljoprivredna politika je razoren sustav kojeg treba hitno popraviti - ako se taj problem ne riješi, Europski zeleni plan predsjednice von der Leyen neće biti obećani sjajni uspjeh, već katastrofalni promašaj!“ – kaže Ariel Brunner iz BirdLifea.
Za poboljšanje stanja, u novom znanstvenom istraživanju preporučuje se preusmjeravanje i bolje praćenje plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša, održivog razvoja te ostvarenje ciljeva ruralnog razvoja koji su navedeni u novim ciljevima ZPP-a, koji bi podržali Europski zeleni plan i zeleni oporavak od COVID-19.
Rad na engleskom jeziku možete u cijelosti pročitati na sljedećoj poveznici.
Udruga Biom kao predstavnik Hrvatske u BirdLife-u, uključena je u kampanju za unapređenje prijedloga nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP, eng. CAP – Common Agricultural Policy) EU. Ciljevi koje Udruga želi ostvariti su osiguranje održive proizvodnje hrane, zaštita bioraznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena te osigurati da se pri donošenju nove ZPP, koja će na snazi biti narednih sedam godina, i njenom provođenju, uvaže najnovije znanstvene spoznaje jer se samo tako može osigurati ostvarenje ciljeva EU, koji su zadani u Agendi za održivi razvoj do 2030.
Udruga BIOM / Ekovjesnik