Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

Kigali amandman Montrealskog protokola smanjit će projiciranu proizvodnju i potrošnju hidrofluorugljika (HFC) za više od 80 posto u sljedećih 30 godina, a ukoliko se u potpunosti podrži, njegovom se provedbom do kraja ovog stoljeća može izbjeći do 0,4 °C globalnog zatopljenja. Kigali amandman dosad je ratificiralo 65 od 197 zemalja potpisnica Montrealskog protokola, a prema očekivanju više će ih to učiniti u narednim tjednima.

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

Postignut je okvirni dogovor kojim se u Europskoj uniji od 2021. godine zabranjuje upotreba plastike za jednokratnu upotrebu poput plastičnih tanjura ili slamki, a vijest o tome objavljena je u srijedu ujutro.

Nakon dva tjedna intenzivnih pregovora, u subotu navečer su predstavnici više od 190 zemalja u poljskim Katowicama postigli konačan dogovor o primjeni Pariškog sporazuma. No, znanstvenici, ali i sami sudionici konferencije smatraju kako je mnogo toga još ostalo neriješeno.

U Republici Hrvatskoj sveukupno 71 mjerna postaja državne i lokalne mreže redovito prati kvalitetu zraka, a dobiveni podaci svjedoče kako je onečišćenje posljednjih godina zabilježeno u Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku, Rijeci i Slavonskom Brodu, javlja Deutsche Welle.

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

Potražnja za palminim uljem u posljednjih je deset godina naglo porasla uz istovremeni porast krčenja šuma u zemljama koje su njegovi glavni proizvođači. S ciljem smanjivanja deforestacije nastoje se razviti „održivi“ procesi proizvodnje palminog ulja, ali se poduzimaju i ozbiljne mjere poput nove norveške zabrane njegovog uvoza.

Prema najnovijim procjenama inicijative Global Carbon Project, globalne emisije uzrokovane korištenjem fosilnih goriva rastu već drugu godinu zaredom i to prvenstveno zbog veće potražnje i potrošnje energije. Kako bi se emisije stabilizirale, a onda i smanjile, potreban je oštriji prijelaz na obnovljive izvore energije u svim dijelovima svijeta, bez obzira na rast u globalnom gospodarstvu.