© European Environment Agency (EEA)
NAJNOVIJE
- U srpnju rekordno visoka globalna temperatura površine mora
- Météo-France: Ljeto ostaje vruće do kraja
- Grad Slavonski Brod sufinancira izradu projekata sunčanih elektrana za kućanstva
- Copernicus: U srpnju rekordno visoke globalne temperature površine oceana, u Europi iznimna vrućina i suša poticale šumske požare
- Copernicus: Fire Emissions Watch omogućuje trenutačan pristup globalnim podacima o emisijama iz požara
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
Ekološki status površinskih voda Europske unije i dalje opada
Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), samo 39,6 posto površinskih voda u EU-u postiglo je dobar ekološki status.
Više od 90 posto voda riječnog sliva ispod je zadovoljavajuće ekološke razine, izvijestila je Europska agencija za okoliš (EEA). To se odnosi na područje Belgije, Nizozemske, Luksemburga, sjeverne Njemačke, Češke i dijelove Litve. Nasuprot tome, Španjolska, Grčka, Irska i Cipar imaju najveći udio vodnih tijela dobre ili visoke ekološke razine, uz dijelove Slovenije, Austrije, Slovačke i Italije.
„Obnova europskih voda zahtijeva potpunu provedbu Okvirne direktive o vodama, uz potporu ostalog zakonodavstva EU-a. Nova Uredba o obnovi prirode ključna je prilika za ubrzanje napretka – štiteći ne samo naše rijeke i jezera, već i staništa i vrste diljem Europe“, ističe Europska agencija za okoliš (EEA).
Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Directive – WFD) ima za cilj postići dobar ekološki status za sve površinske vode (rijeke, jezera, prijelazne i obalne vode) u cijeloj Europskoj uniji. To se ocjenjuje kroz ekološki status ili potencijal, što odražava zdravlje ekosustava na temelju bioloških, kemijskih i hidromorfoloških elemenata.
Godine 2021. 39,6 posto površinskih voda postiglo je dobar ili visok ekološki status, na temelju podataka koje je putem platforme Water Information System for Europe, u sklopu trećih planova upravljanja riječnim slivovima (RBMPs), elektronički prijavilo 25 država članica EU-a.
Ovaj postotak niži je u usporedbi s drugim RBMP-ima koji su izvijestili o 42,4 posto za svih 27 država članica EU-a. Međutim, važno je napomenuti da treći RBMP-i ne uključuju podatke iz Finske i Mađarske. Da su i te dvije zemlje bile isključene iz analize iz 2015. godine, postotak površinskih voda u dobrom statusu bio bi 40,5 posto. Nadalje, kada se u trenutni ciklus uključe i podaci iz Norveške, brojka raste s 39,6 na 47 posto.
Površinske vode ključni su ekosustavi koji pružaju širok raspon usluga poput opskrbe pitkom vodom, regulacije klime, pročišćavanja vode, rekreacije te kontrole poplava i suša. Međutim, onečišćenja iz urbanih, poljoprivrednih i industrijskih izvora narušile su kvalitetu vode, a umjetne strukture poput brana i nasipa prekinule su prirodnu povezanost, štetno utječući na staništa poput poplavnih nizina i močvara. Ugrožene su također i obalne vode, s obzirom na to da se njihova kvaliteta pogoršava kada onečišćenje s kopna dospijeva u more, dodatno šireći utjecaj ljudskih aktivnosti na vodene ekosustave.
Razlike među riječnim slivovima
Udio vodnih tijela s ekološkim statusom manjim od dobrog – klasificiranih kao umjeren, loš ili vrlo loš – razlikuje se među riječnim slivnim jedinicama. Ovi statusi često su povezani s određenim ljudskim aktivnostima koje stvaraju značajne pritiske na vodna tijela.
Najčešći pritisci su onečišćenja iz atmosferskog taloženja (59 % vodnih tijela), hidromorfološke promjene (57 %) koje proizlaze iz odvodnje i navodnjavanja za poljoprivredu, hidroenergiju, zaštitu od poplava, plovidbu ili opskrbu pitkom vodom, te poljoprivredno onečišćenje (32 %).
Više od 90 posto površinskih voda ispod je dobrog statusa u nekoliko riječnih slivnih jedinica. To uključuje Belgiju (obalni dio, Flandriju, regiju Bruxelles, sjevernu Valoniju), Nizozemsku, Luksemburg, sjevernu Njemačku, Češku i Odru u Litvi.
Također, dobar ekološki status nije postiglo 70-90 posto vodnih tijela drugih riječnih slivova. To uključuje južnu i istočnu Bugarsku, Odru u Češkoj, južnu Njemačku, regije glavnog grada i Zelanda u Danskoj, Douro u Španjolskoj, dijelove sjeverne Francuske i rijeke Loire, Dunav u Hrvatskoj, Neagh Bann u Irskoj, južnu Italiju i Siciliju, Lielupe u Latviji, Poljsku i južnu Švedsku.
Zemlje s najvećim udjelom vodnih tijela u dobrom ili visokom ekološkom statusu uključuju Španjolsku, Grčku, Irsku i Cipar. Prema izvještajima, neke riječne slivne jedinice u Sloveniji, Austriji, Slovačkoj i Italiji također imaju relativno dobar ili visok ekološki status.
Put prema obnovi
Za poboljšanje i obnovu otprilike 60,4 posto površinskih voda u EU-u koje trenutačno ne postižu dobar ili visok ekološki status, nužna je potpuna provedba mjera upravljanja i ublažavanja pod Okvirnom direktivom o vodama. To se mora nadopuniti učinkovitom provedbom mjera iz drugog relevantnog zakonodavstva. Uredba o obnovi prirode pruža ključnu priliku za ubrzanje napretka – ne samo prema postizanju cilja WFD-a o dobrom ekološkom statusu, već i prema obnovi staništa i vrsta diljem Europe, zaključuje Europska agencija za okoliš (EEA).
Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Europske vode za kupanje sigurne su za ljetno uživanje!
