Tzv. Indeks vrtne bioraznolikosti ocjenjuje 15 jasno prepoznatljivih obilježja poput živica, ribnjaka ili livada sa samoniklim cvijećem te na temelju toga određuje „vrijednost bioraznolikosti“. Na taj način postaje vidljivo u kojoj mjeri vrt pruža životni prostor za biljke, kukce i ptice.
Privatni vrtovi mogu pružiti staništa za biljke, kukce, ptice i druge životinje – ako su dobro osmišljeni za promicanje bioraznolikosti. S prirodnim elementima poput ribnjaka, ali i posuda sa svježom vodom, livada sa samoniklim cvijećem, grmlja i granja drveća, oni značajno doprinose očuvanju bioraznolikosti, a također poboljšavaju urbanu klimu.
Budući da sve veći gubitak prirodnih staništa predstavlja velik problem za mnoge biljne i životinjske vrste, vrtovi mogu pružiti vrijedna alternativna utočišta. Iako se jedan vrt može činiti malim, više njih zajedno čine veliko, međusobno povezano područje u kojem pojedinačni vrtovi funkcioniraju poput ekološkog koridora.
Istraživački tim Instituta za bioraznolikost, ekologiju i evoluciju Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni (Friedrich-Schiller-Universität Jena) razvio je jednostavan test pomoću kojeg vlasnici vrtova mogu provjeriti koliko njihov vrt doprinosi očuvanju i poticanju bioraznolikosti.
Većina vrtova ima srednje vrijednosti bioraznolikosti
Istraživački tim najprije je detaljno pregledao 28 privatnih vrtova u sjeverozapadnoj Njemačkoj te zabilježio biljne vrste i vrtne strukture. Za svaku karakteristiku utvrdili su koliko snažno korelira s povećanom bioraznolikošću biljaka i iz toga izveli sustav bodovanja. U testu se može postići maksimalno 45 bodova.
Na temelju 2000 ispunjenih testova zaključuje se da se većina vrtova nalazi u srednjem rasponu mogućih vrijednosti bioraznolikosti. No, istraživači ističu kako i najmanje promjene u dizajnu vrta mogu imati velik utjecaj na povećanje bioraznolikosti.
„Ovo je prvi test koji koristi znanstvena saznanja i koji vlasnici vrtova mogu izravno primijeniti“, objašnjava ekologinja Esther S. Felgentreff koja na Sveučilištu u Jeni istražuje zajedno s Markusom Bernhardt-Römermannom, kao i u Njemačkom centru za integrativna istraživanja bioraznolikosti (Deutsches Zentrum für integrative Biodiversitätsforschung – iDiv) Halle-Jena-Leipzig te Senckenberg institutu za biljnu raznolikost Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni.
Projekt je proveden u suradnji s Institutom za ekološko-ekonomska istraživanja u Berlinu (Institut für ökologische Wirtschaftsforschung Berlin – IÖW), Njemačkim udruženjem za očuvanje prirode i bioraznolikosti (Naturschutzbunds Deutschland – NABU), Udrugom za prirodno oblikovanje vrtova i krajolika NaturGarten e.V., Berlinskom školom ekonomije i prava (HWR Berlin), kao i s Gradom Gütersloh (Sjeverna Rajna-Vestfalija) i Općinom Aumühle (Schleswig-Holstein). Financiranje projekta osiguralo je Savezno ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir (BMFTR) u okviru istraživačke inicijative FEdA – BMFTR za očuvanje bioraznolikosti.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.