© Copernicus Climate Change Service (C3S) ECMWF
NAJNOVIJE
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
- WWF Italija: „Bila je to ljudska ruka“
- Čeka li nas olujna ili suha i sunčana jesen?
- Francuski stručnjaci očekuju rekordnu sezonu gniježđenja glavatih želvi
Blagi predah od rekordnih temperatura
Copernicus: Srpanj 2025. bio je treći najtopliji zabilježeni srpanj na globalnoj razini
S prosječnom temperaturom 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., srpanj 2025. rangiran je kao četvrti najtopliji srpanj u Europi. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.
Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Prema Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), srpanj 2025. bio je treći najtopliji srpanj s prosječnom ERA5 temperaturom zraka od 16,68 °C, što je +0,45 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020.
Srpanj 2025. bio je 0,27 °C hladniji od dosad najtoplijeg srpnja 2023. i 0,23 °C hladniji od srpnja 2024.
U usporedbi s prosjekom predindustrijskog razdoblja 1850.-1900., temperatura u srpnju 2025. bila je 1,25 °C viša. Samo četiri mjeseca u posljednje dvije godine imala su globalnu temperaturu manju od +1,5 °C u odnosu na predindustrijski period. Razdoblje kolovoz 2024. – srpanj 2025. bilo je 0,65 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. i 1,53 °C iznad predindustrijskog razdoblja.
„Dvije godine nakon najtoplijeg srpnja u povijesti, niz globalnih temperaturnih rekorda prekinut je barem privremeno. No, to ne znači da je klimatska kriza stala. U srpnju smo i dalje svjedočili ekstremnim vrućinama i razornim poplavama. Ako brzo ne stabiliziramo koncentracije stakleničkih plinova, možemo očekivati još rekordnih temperatura i pogoršanje klimatskih posljedica – i na to se moramo pripremiti.“ – kazao je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus pri ECMWF-u.
- Mjesečne anomalije globalne površinske temperature zraka (°C) u odnosu na predindustrijsko referentno razdoblje 1850. –1900., od siječnja 1995. do srpnja 2025. Mjeseci kada je globalna temperaturna anomalija dosegla 1,5 °C ili više prikazani su tamnijom crvenom bojom. Grafikon počinje od 1995. kako bi se lakše vidjeli pojedinačni mjeseci i razdoblja iznad 1,5 °C. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Europa i ostale regije
Prosječna temperatura u Europi u srpnju 2025. iznosila je 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., čime je taj mjesec rangiran kao četvrti najtopliji srpanj na europskom kontinentu. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.
Jugoistočna Europa, uključujući Tursku, bila je izložena ekstremnim vrućinama i požarima. U Turskoj je zabilježena rekordna temperatura od 50,5 °C. Središnja Europa, zapadna Rusija i dijelovi Španjolske imali su temperature ispod prosjeka.
Izvan Europe, najtoplije je bilo u Himalaji, Kini i Japanu, dok su ispodprosječne temperature zabilježene su u dijelovima Antarktike, Sjeverne i Južne Amerike, Indije, Australije i Afrike.
Površinska temperatura mora (SST)
Prosječna SST (60°S – 60°N) za srpanj 2025. iznosila je 20,77 °C, što je treća najviša vrijednost u povijesti za taj mjesec.
Rekordno visoke SST vrijednosti zabilježene su u Norveškom moru, dijelovima Sjevernog mora i sjevernom Atlantiku zapadno od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Široka područja zapadnog Sjevernog Atlantika i zapadnog Sjevernog Pacifika također su zabilježila rekordne morske temperature.
Morski led
Arktički morski led bio je 10 % ispod prosjeka, što ga čini drugim najnižim srpanjskim rezultatom u 47 godina satelitskih promatranja, zajedno s 2012. i 2021. Najveće anomalije koncentracije leda zabilježene su u Karskom moru i oko Svalbarda.
Antarktički morski led bio je 8 % ispod prosjeka, što je treća najniža vrijednost za srpanj, ali ipak manja anomalija nego 2023. (-15 %) i 2024. (-11 %). Na Antarktici su izmjenično zabilježena područja iznad i ispod prosjeka, ovisno o rasporedu visokog i niskog tlaka.
Padaline i hidrološki uvjeti
Iznadprosječne količine oborina u srpnju 2025. zabilježene su u srednjoj Europi, sjevernoj Francuskoj, istočnom UK i južnoj Irskoj, južnoj Skandinaviji, sjeveroistočnoj Europi, sjevernoj Italiji, sjevernom Jadranu, istočnoj Španjolskoj, sjevernom Islandu i zapadnoj Rusiji.
Ispodprosječne oborine zabilježene su u većem dijelu Skandinavije, Grčkoj, na Balkanu, uz Crno more i u južnoj Francuskoj – mnoge od tih regija zahvatili su požari.
Dodatno sušna razdoblja zahvatila su dijelove SAD-a i Kanade, istočne Afrike, Arapskog poluotoka, središnje Azije, Tibeta, Japana, Australije, južne Afrike i većeg dijela južne Amerike. Povećane količine oborina i poplave zabilježene su u istočnom i jugoistočnom SAD-u, sjevernom Meksiku, sjeveru indijskog potkontinenta, više regija Kine i krajnjem istoku Rusije.
Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik
Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.
>>> Pročitajte još >>> Oslo i Atena najtopliji europski gradovi u srpnju 2025.
