Možda smo posljednja generacija koja će vidjeti svjetlucanje krijesnica
Krijesnice ubrzano nestaju, a diljem SAD-a u opasnosti je preko 130 vrsta. Rijetke vrste poput Pyractomena vexillaria mogu se pronaći na samo par lokacija u Teksasu.
Kako se populacije kukaca smanjuju u mnogim regijama svijeta, biolozi pokušavaju identificirati prijetnje i osmisliti učinkovite strategije zaštite. Jedna od skupina kukaca koja izaziva globalnu zabrinutost su krijesnice (Lampyridae), koje pripadaju redu kornjaša (Coleoptera).
Iako za većinu vrsta krijesnica ne postoje kvantitativni podaci o njihovoj brojnosti, izvještaji sugeriraju da su posljednjih desetljeća njihove populacije u snažnom opadanju. Prema prošlogodišnjem istraživanju sveučilišta Penn State i Bucknell u Pennsylvaniji, Sveučilišta u Kentuckyju i agencije USDA ARS (U.S. Department of Agriculture Agricultural Research Service) američkog Ministarstva poljoprivreda, analizom više od 24 000 terenskih opažanja (u razdoblju od 2008. do 2016.) prikupljenih putem građanskog znanstvenog programa Firefly Watch (sada Firefly Atlas), potvrđeno je da više od 130 vrsta krijesnica u Sjevernoj Americi pokazuje znakove ubrzanog izumiranja.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science of the Total Environment, a posebno se ističe rijetka vrsta Pyractomena vexillaria, za koju se mislilo da je izumrla 1940-ih godina, ali je nedavno ponovno otkrivena na nekoliko raštrkanih vlažnih travnjaka u Teksasu.
Korištenjem navedenih podataka znanstvenici su procijenili relativnu važnost niza čimbenika koji utječu na populacije bioluminiscentnih krijesnica: pesticida, umjetne noćne rasvjete, pokrova tla, sastava tla i topografije, vremenskih uvjeta na kraće staze i dugoročnih klimatskih obrazaca.
Istraživači su pretpostavili da su najveće prijetnje sjevernoameričkim krijesnicama gubitak staništa – urbanizacija i širenje infrastrukture uništavaju vlažna područja i rubne šumske zone, svjetlosno onečišćenje, kao i pesticidi koji truju tlo u kojem se krijesnice razmnožavaju. Naravno, sve izraženije posljedice klimatskih promjena – toplinski valovi i suše – remete njihove životne cikluse i predstavljaju ozbiljnu prijetnju njihovom opstanku. Međutim, važnost ovih čimbenika dosad nije sustavno ispitana na široj prostornoj razini.
- © Francisco Corado Rivera / Pixabay
Analiza je otkrila da na brojnost krijesnica utječu složene interakcije između sastava tla (udio pijeska), klime i vremenskih uvjeta te vrsta zemljišnog pokrova (udio poljoprivrednih i nepropusnih površina).
S obzirom na snažan utjecaj vremenskih i klimatskih uvjeta, klimatske promjene imat će vjerojatno velik utjecaj na populacije krijesnica – u nekim će regijama uvjeti postati povoljniji i podržavat će veće populacije, dok bi gubitak staništa mogao biti koban u drugim regijama.
Zaključno, znanstvenici sugeriraju da klimatske promjene predstavljaju veću prijetnju nego što se ranije mislilo. Stoga će budućnost krijesnica u Sjevernoj Americi ovisiti o podupiranju znanstvene zajednice te dosljednom i dugoročnom praćenju populacija putem programa Firefly Atlas, kao i naporima za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.
Znanstvenici također ističu konkretne mjere zaštite, uključujući smanjenje korištenja javne rasvjete, korištenje senzora pokreta, izbjegavanje pesticida u vrtovima i na javnim zelenim površinama, sadnju autohtonog bilja i stvaranje mikro-staništa s vlažnom zemljom i lisnatim slojem.
Zaštita krijesnica važna je i zbog ljudi jer su ti tihi, svjetlucavi plesači ljetnih noći još jedan važan pokazatelj zdravlja ekosustava. Riječ je o i očuvanju jednog drevnog dijaloga između svjetla i noći – i o našoj sposobnosti da odlučimo gdje je granica između napretka i uništenja.
Nekoć uobičajena pojava našeg djetinjstava postaje sve rjeđa, a znanstvenici upozoravaju da bismo upravo mi mogli biti posljednja generacija koja će vidjeti svjetlucanje krijesnica.
Stjepan Felber | Ekovjesnik