Mikroplastika u tlu: Od puževa i glista do ptica – alarm za kopnene ekosustave
Mikroplastika koju jedu beskralježnjaci kontaminira hranidbene lance
Imamo još jednu potvrdu o sveprisutnosti mikroplastike! Mikroplastika više nije problem samo oceana, zraka koji udišemo i vode koju pijemo – sada znamo da je i cijeli hranidbeni lanac pakiran u plastiku. Nedavna studija sveučilišta u Sussex i Exeteru pokazala je prisutnost mikroplastike u tlu – u puževima, glistama i drugim beskralješnjacima diljem Velike Britanije.
Analizom više od 580 uzoraka iz vrtova, travnjaka i poljoprivrednih površina, znanstvenici sveučilišta u Sussex i Exeteru otkrili su da je 30 posto glista i 24 posto puževa sadržavalo mikroplastiku. Istraživači su tako prvi put pronašli fragmente plastike unutar insekata, puževa i glista te dokazali da su ove vrste prijenosnici mikroplastike u hranidbenom lancu. Ovi alarmantni podaci ukazuju na širenje onečišćenja mikroplastikom i njezin utjecaj na bioraznolikost u kopnenim ekosustavima, s potencijalnim posljedicama za cijeli prehrambeni lanac, uključujući ptice, sisavce, ali i ljude.
Puževi i gliste žrtve plastike
Znanstvenici upozoravaju da bi plastika mogla postati nova karika u lancu prehrane, dok se toksini iz mikroplastike prenose od tla do biljaka, insekata i životinja.
„Kemikalije koje se oslobađaju razgradnjom plastike u tlu predstavljaju ozbiljan rizik za bioraznolikost, a prethodne studije povezivale su konzumaciju plastike s usporenim rastom, oštećenjem organa i smanjenom plodnošću kod životinja“, ističu istraživači.
Tijekom istraživanja istraživači su pronašli jednog kukca koji je u sebi sadržavao komadić najlona gotovo četvrtine duljine svog tijela. Poliester, koji pri pranju u perilicama rublja najčešće završava u kanalizaciji, bio je najčešća vrsta plastike pronađena kod testiranih beskralježnjaka.
„Mikroplastika je sada sveprisutna na svakoj razini hranidbenog lanca. Pozornost je trenutno usmjerena na otpad kao glavni izvor kontaminacije, ali ovi nalazi sugeriraju višestruke izvore – od odjeće do boja. Sada imamo potvrdu kako različite vrste plastike oštećuju ekosustave, hitno je potrebno smanjiti količinu plastike koja dospijeva u okoliš“, rekla je biologinja Fiona Mathews sa Sveučilišta u Sussexu.
Hranidbeni lanac pod plastičnom opsadom
Biljojedi i razlagači koji se hrane raspadajućom biljnom tvari pokazali su najviše razine kontaminacije, a ugrožene su i mesožderne vrste poput bubamara, koje se uglavnom hrane lisnim ušima te često gutaju fragmente plastike kroz svoj plijen.
„Iznenadili smo se koliko je rašireno onečišćenje plastikom“, kazala je glavna autorica Emily Thrift sa Sveučilišta u Sussexu. „Ovo je prvo istraživanje koje je otkrilo da se plastika dosljedno pojavljuje u cijeloj zajednici kopnenih beskralježnjaka. Slične vrste plastike pronađene su u izmetu ježeva u našem ranijem istraživanju i čini se da ulaze u prehranu ptica, sisavaca i gmazova putem njihovog beskralježnjačkog plijena.“
Obuhvaćajući četiri razine hranidbenog lanca i šest skupina beskralježnjaka, ovo je dosad najjasnija slika koliko je duboko plastika poodrla u život na kopnu, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Sussexu.
Ova studija još jednom potvrđuje da je plastično onečišćenje globalni problem, a rješenja zahtijevaju brze, odlučne i sustavne akcije – od smanjenja proizvodnje plastike do boljeg gospodarenja otpadom i zaštite tla.
Stjepan Felber | Ekovjesnik