© Ante Gugić
NAJNOVIJE
- Copernicus: Fire Emissions Watch omogućuje trenutačan pristup globalnim podacima o emisijama iz požara
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
WWF osigurao gotovo pet milijuna eura za revitalizaciju četiri područja u Europskoj Amazoni
Danas obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa
Revitalizacija rijeka glavna je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa, koji se na današnji dan obilježava još od 1971. godine. Upravo je revitalizacija određenih riječnih područja u Europskoj Amazoni rezultat koji svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF želi postići kroz svoj novi projekt čija vrijednost iznosi gotovo pet milijuna eura.
„Ulaganjem u obnovu rijeka, močvara i tresetišta ulaže se u klimatski otpornu budućnost i jako smo sretni što su to prepoznali i naši donori koji su odlučili uložiti u obnovu Mure, Drave i Dunava u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji“, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adrije. „Kroz petogodišnji projekt „Revitalizacija Europske Amazone“ koji se provodi na području petodržavnog UNESCO-vog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, revitalizirat će se različiti ekosustavi na četiri lokacije, a lokalno stanovništvo će biti direktno uključeno u sve aktivnosti. Osim što ćemo podržat i razvoju održivih oblika poslovanja kroz provedbu održivog gospodarskog inkubatora, povezat ćemo i sve ključne dionike kako bi zajednički nastavili revitalizirati to područje i nakon završetka našeg projekta“, ističe Korn Varga.
Revitalizirat će se vlažne livade uz rijeku Muru u Sloveniji, gdje će se uspostaviti i model cirkularne ekonomije kroz tradicionalno stočarstvo u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, lokalnim vrtićima i školama.
U Hrvatskoj će se na rijeci Dravi, u blizini ušća rijeke Mure, povezati rukavac čime će se povećati retencijsko područje za vrijeme većih vodnih valova te ponovno omogućili protok vode na popularnom kupalištu u blizini općine Legrad. U Parku prirode Kopački rit čistit će rukavac i tako povezati Dunav s Kopačkim jezerom koje je ujedno i najveća stajaća voda u parku.
U Srbiji će u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje raditi na konverziji iz plantaža hibridne topole u autohtonu heterogenu poplavnu šumu te uz to istražiti kako će se područje prirodno revitalizirati.
„Močvarna su staništa dom za čak 40 % svih vrsta, kao i za više od milijardu ljudi u svijetu čija dobrobit izravno ovisi o njima. Stoga su investicije poput ove za Europsku Amazonu, na čijem području živi oko milijun ljudi, od iznimne važnosti. Jedino tako možemo se suočiti s klimatskom i krizom biološke raznolikosti te ostvariti održivi razvoj“, zaključuje Korn Varga.
Projekt „Revitalizacija Europske Amazone“ podržava Endangered Landscapes Programm (Program za ugrožene krajolike), kojim upravlja Cambridge Conservation Initiative u partnerstvu s Arcadijom, dobrotvornim fondom Lisbet Rausing i Petera Baldwina.
Podsjetimo, dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog mora potpisana je Konvencija o vlažnim staništima (močvarama) od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija svaku zemlju potpisnicu obvezuje na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupila 171 država s čak 2.331 vlažnim područjem od međunarodnog značaja koji zauzimaju ukupnu površinu od preko 2,1 milijuna četvornih kilometara. Ramsarska područja su vlažna (močvarna) staništa koja su osobito važna kao staništa ptica, a zemlje s najviše takvih područja su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 175 i Meksiko sa 142, dok najveću površinu takvih staništa ima Bolivija (oko 148.000 četvornih kilometara). Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine te ima pet takvih močvarnih područja i to: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, budući park prirode Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.
- Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se s ciljem podizanja globalne svijesti o vitalnoj ulozi močvara za ljude i naš planet
