COP27: Europarlamentarci traže ambicioznije klimatske ciljeve od skupine G20
Razvijene zemlje trebaju poštovati obvezu da će u borbu protiv klimatskih promjena ulagati 100 milijardi USD godišnje i početi s isplatom ove godine
Europski parlament poziva na ambicioznije klimatske ciljeve za 2030. uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2022. u Sharm El-Sheikhu (COP27) i ograničenje globalnog zagrijavanja u skladu s Pariškim sporazumom.
Parlament je u četvrtak donio rezoluciju sa zahtjevima koje će iznijeti na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) u Egiptu od 6. do 18. studenog 2022. Zastupnici smatraju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti među najvažnijim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Zabrinuti su zbog zaključaka izvješća UNEP-a o odstupanju emisija za 2021., prema kojima je svijet, čak ako se i uvedu ambiciozniji nacionalni klimatski ciljevi za 2030., na putu prema porastu temperature od 2,7 °C. To je daleko od ciljeva Pariškog sporazuma kojim je propisano ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od 2 °C, odnosno na željenih 1,5 °C.
Prema rezoluciji, ruski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice pokazali su da treba hitno preobraziti globalni energetski sustav te hitno djelovati u ovom desetljeću iako su mnoge dugoročne obveze o postizanju nulte neto stope emisija nejasne i nedovoljno transparentne.
Skupina G20 i EU moraju postaviti ambicioznije klimatske ciljeve za 2030.
Zastupnici ističu da će Unija smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od 55 % ako prihvati stajališta Parlamenta o paketu „Spremni za 55 %” i planu RePowerEU. Zastupnici pozivaju Uniju i zemlje skupine G20 da budu primjer i obvežu se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija uoči Konferencije COP27. Uz to, te bi zemlje trebale ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju
U rezoluciji se napominje da Europska unija najviše doprinosi financiranju borbe protiv klimatskih promjena, a razvijene zemlje pozvane su da ispune obećanje zemljama u razvoju vrijedno 100 milijardi USD godišnje za suzbijanje klimatskih promjena. U rezoluciji se također traži da se isplata izvrši već ove godine te da se u razdoblju od 2020. do 2025. godišnje uloži oko 100 milijarde USD. Uz to, zastupnici su podsjetili na stajalište Parlamenta o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kojem Unija treba pružiti financijsku potporu, i to barem jednaku prihodima ostvarenima prodajom certifikata kako bi se poduprla dekarbonizacija gospodarstava zemalja u razvoju.
Parlament pozdravlja pokretanje dijaloga u Glasgowu o gubicima i šteti, koji bi se trebao usmjeriti na financiranje zemalja u razvoju, dajući prednost bespovratnim sredstvima umjesto zajmova kako bi se spriječili, ublažili i otklonili gubici i šteta nastali zbog negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Podsjetimo, Europski parlament je jedan od tvoraca energetskog i klimatskog zakonodavstva EU-a koje uključuje provedbu Pariškog sporazuma. Njegovo je odobrenje potrebno za svako sklapanje međunarodnog sporazuma na razini Unije. Parlament je zahtijevao ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. donio je Europski zakon o klimi, kojim je predanost postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050., u okviru Europskog zelenog plana, postao obvezujući i za EU i za države članice. Parlament trenutačno pregovara s državama članicama o paketu „Spremni za 55 %” kako bi osigurao da Europska unija postigne ambicioznije klimatske ciljeve do 2030.
Europski parlament / Ekovjesnik