Ludbreški projekt reguliranja i revitaliziranja korita rijeke Bednje

Vrijednost projekta ReLIFE Bednja je 5,5 milijuna eura

Grad Ludbreg

Rijeku Bednju nastanjuje 35 vrsta ili čak četvrtina od ukupnog broja slatkovodnih riba Hrvatske, što naglašava važnost obnove i očuvanja riblje zajednice Bednje za cjelokupnu hrvatsku bioraznolikost.

Grad Ludbreg uspješno je prijavio projekt ReLIFE Bednja na program Europske komisije LIFE 2021-2027. Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a njegova ukupna vrijednost 5,5 milijuna eura. Osim Grada Ludbrega, u projektnom konzorciju su Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko ihtiološko društvo, Hrvatske vode i Varaždinska županija.

Cilj projektnog prijedloga je regulirati i revitalizirati korito rijeke Bednje od Kučana Ludbreškog do željezničkog mosta u Ludbregu, ukloniti invazivne biljne i životinjske vrste, obnoviti staništa i nativne riblje zajednice donjeg dijela Bednje u ludbreškom području, uključujući i ludbreška jezera te omogućiti održivo korištenje usluga obnovljenog vodenog ekosustava na korist Ludbrega i njegovih stanovnika, ali i znatno šireg područja.

Rijeka Bednja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku i ulijeva se u Dravu kod Malog Bukovca u blizini Ludbrega, a posjeduje vrlo bogatu i raznoliku ihtiofaunu. Preliminarnim istraživanjem koje je tijekom 2021. godine proveo PMF Zagreb utvrđeno je da je područje oko korita rijeke Bednje, ali i čitav Otok mladosti, izrazito bogato stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeku Bednju nastanjuje 35 vrsta ili čak četvrtina od ukupnog broja slatkovodnih riba Hrvatske, što naglašava važnost obnove i očuvanja riblje zajednice Bednje za cjelokupnu hrvatsku bioraznolikost. Štoviše, čak 11 ribljih vrsta koje obitavaju ili su obitavale u Bednji uvršteno je na Dodatke Direktive o staništima i divljim vrstama Europske unije te se njihovo očuvanje smatra od posebnog značaja za čitavu Europsku uniju.

Izvor: Grad Ludbreg

Nažalost, antropogene aktivnosti dovele su do negativnih promjena u nativnoj ihtiofauni pa je nekoliko vrsta nestalo iz Bednje, smanjene su populacije i narušena struktura ostalih nativnih vrsta, a prisutne su i četiri strane vrste. Kao glavni razlozi negativnih efekata po riblju zajednicu, ali i čitav vodeni ekosustav, prepoznate su znatne promjene staništa, kao i pregrade koje su dovele do urušavanja staništa i sprječavaju migracije migratornih vrsta riba. Kako bi se uklonio taj negativan učinak, projektom je predviđena izgradnja riblje staze koja će povezati rijeku Bednju sa Mlinskim kanalom i tako omogućiti migraciju riba.

„Projekt je osmišljen u tri razine: prva razina aktivnosti usmjerena je isključivo na obnovu i očuvanje prirodnog ekosustava, druga povezuje vrijednosti prirodnih zajednica s ljudskom zajednicom, dok se aktivnosti treće razine odnose na uređenje prostora za rekreativne i edukativne svrhe. Ovaj projekt osmišljen je kao višerazinski, multidisciplinarni konzervacijski program čijim se aktivnostima nastoje riješiti primijećeni problemi i obnoviti prirodno stanje ekosustava te, u konačnici, vratiti prirodu u naše živote“, kazao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Grad Ludbreg / Ekovjesnik