Od ugljena do čistoće: europska zelena tranzicija
Ako EU želi postići ugljičnu neutralnost do 2050., nužan je prijelaz s fosilnih goriva na održivu energiju
Europski parlament želi da se značajna sredstva dodijele Fondu za pravednu tranziciju kako bi se pomoglo regijama, industrijama i radnicima u prijelazu na energije budućnosti
Kao što smo već izvijestili, zastupnici u Europskom parlamentu ovog su tjedna započeli pregovore s Vijećem o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (FPT) koji bi trebao ublažiti socijalni učinak ekologizacije gospodarstva. Europski parlament je u srijedu 16. rujna s većinom glasova usvojio stajalište o Komisijinom prijedlogu o uspostavi FPT-a, no ujedno zahtijeva da se za FPT namijene znatno veća sredstva iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027., odnosno 25 milijardi EUR izraženo u cijenama iz 2018. u usporedbi s 11 milijardi EUR koje je predložila Komisija te samo 7,5 milijardi EUR oko kojih se usuglasilo Europsko vijeće. Taj bi iznos trebao biti dopunjen s 32 milijarde EUR u tekućim cijenama, kako je predloženo u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak.
Osim toga, zastupnici su potvrdili glavne odredbe iz nacrta preporuka Odbora za regionalni razvoj i to:
- pružanje potpore za ljude, gospodarstvo i okoliš,
- uspostavu „Mehanizma za zeleno nagrađivanje”, koji omogućuje da se 18 % ukupnih sredstava FPT-a dodjeljuje državama članicama koje brže od drugih smanjuju emisije stakleničkih plinova,
- dodjelu udjela od jedan posto ukupnog iznosa otocima, a jednaki udio najudaljenijim regijama,
- stopu sufinanciranja do 85 % troškova za prihvatljive projekte diljem EU-a,
- mogućnost prijenosa sredstava iz drugih kohezijskih fondova na dobrovoljnoj osnovi,
- proširenje područja primjene fonda na mikropoduzeća, održivi turizam, socijalnu infrastrukturu, sveučilišta i javne istraživačke institute, tehnologiju za skladištenje energije, centralizirano grijanje s niskim razinama emisija, pametnu i održivu mobilnost, digitalne inovacije, uključujući digitalnu i preciznu poljoprivredu, projekte za suzbijanje energetskog siromaštva te kulturu, obrazovanje i razvoj zajednica,
- odstupanje za ulaganja u aktivnosti povezane s prirodnim plinom za regije koje se uvelike oslanjaju na vađenje i izgaranje ugljena, lignita, naftnog škriljevca ili treseta, pod uvjetom da se takve djelatnosti smatraju „okolišno održivima” u skladu s Uredbom o taksonomiji te da ispunjavaju šest dodatnih kumulativnih uvjeta.
Osim toga, samo 50 posto planiranih sredstava trebalo bi biti dodijeljeno zemljama koje se nisu obvezale poštovati nacionalne ciljeve o klimatskoj neutralnosti do 2050., sve dok ti ciljevi ne budu usvojeni.
Europski parlament također traži da se projektima za tranziciju u ranjivim zajednicama dodijeli do 85 % sredstava iz FPT-a.
„Insistiramo na novom Mehanizmu zelenog nagrađivanja koji će omogućiti dodjeljivanje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju u skladu s brzinom kojom države članice budu smanjivale emisije CO2.“ – izjavio je izvjestitelj Manolis Kefalogiannis (EPP, Grčka).
Zastupnici žele podršku za mikro poduzeća, sektor mobilnosti, nova istraživanja i zelenu infrastrukturu kako bi se osiguralo da nitko nije izostavljen u prelasku u zelenije gospodarstvo.
Europski parlament / Ekovjesnik